Istraživanje konstruiranja značenja u jeziku slijepih: kognitivnolingvistička perspektiva

This paper describes and discusses issues pertaining to investigating meaning construal in the language of the blind. It introduces key problems in this largely unexplored area and proposes possible avenues of research by outlining four studies conducted over a period of eight years. The central arguments are built around the fundamental cognitive linguistic premise that language is an experiential phenomenon intimately related to general cognitive processes. The author focuses on the role of salience (or attention) and demonstrates how it is coded in the language of the blind. The main part of the paper starts with the outline of two exploratory studies the aim of which was to identify possible differences in salience and situatedness. The author discusses the contribution of the two studies and proceeds by describing a more focused study whose hypotheses were motivated by some of the questions raised in the previous two studies. The primary research question was related to the idea of the primacy of space in the blinds’ mental imagery and meaning construal. Finally, the author proposes a model integrating key language internal and language external factors affecting the process of meaning construal in this extraordinary population, and finishes by describing the fourth study whose primary aim was to double– test the research instrument used to investigate spatial (topological) elements in the language of the blind.Rad se bavi istraživanjem konstruiranja značenja u jeziku slijepih. Raspravlja se o ključnim pitanjima u ovom prilično neistraženom području i predlažu istraživačke smjernice na temelju opisa četiriju studija koje je autorica sa suradnicima provela u razdoblju od 2006. do 2013. godine. Središnja se rasprava temelji na osnovnoj kognitivnolingvističkoj pretpostavci da je jezik iskustvena pojavnost koja je nerazdvojiva od općih kognitivnih procesa. Autorica se bavi ulogom istaknutosti odnosno pažnje i nastoji pokazati kako je navedeni proces kodiran u jeziku. Glavni dio rada započinje opisom studija kojima je cilj bio utvrditi moguće razlike u kodiranju pažnje u jeziku slijepih. Raspravlja se o rezultatima i doprinosu navedenih studija za formuliranje novih, preciznijih hipoteza za studiju čiji opis također slijedi u radu. Temeljno istraživačko pitanje nove studije vezano je uz istaknutost prostornih elemenata u jeziku slijepih. Nakon rasprave o dobivenim rezultatima koji potvrđuju važnost navedenih elemenata, autorica predlaže model koji integrira unutarjezične i izvanjezične čimbenike za koje vjeruje da utječu na konstruiranje značenja kod slijepe populacije. Rad završava opisom četvrte studije kojoj je cilj bio revalidirati instrument upotrijebljen u prijašnjim studijama te potvrditi prethodne rezultate vezane uz prostorne (topološke) jezične elemente. Cilj je postignut i opisan u radu

Topološko strateško konstruiranje značenja: frazni glagoli s up i down u jeziku slijepih

The aim of this paper is to investigate the role of the particles upand downin the strategic meaning construal of particle verbs (PVs) in blind and sighted users of English as L2. The paper is situated within the cognitive linguistic framework. Based on the results of a speaker–judgment study with 20 blind and 20 sighted users of English, we show that PVs with downare more informative to all the participants, and that blind users rely on the particles (particularly the particle up) more than sighted users. We claim that the difference in informativeness is related to the experiential status of upand down. Downis more informative because it is at human scale, which limits its metaphorization potential. Upis more open–ended, making it more schematic and allowing greater departure from its original topology. Blind users rely on the particles more because they are more inclined to analyzing linguistic cues, since they often serve as additional experiential input. Moreover, the blind rely more on egocentric topology, which produces similar results for down, and different for up.Cilj je ovoga rada istražiti ulogu up \u27gore\u27 i down\u27dolje\u27 u strateškome konstruiranju fraznih glagola kod slijepih i videćih govornika engleskoga kao drugoga jezika. Rad se oslanja na teorijske postavke kognitivne lingvistike u kojoj su jezik i naše svakodnevno iskustvo neodvojivo povezani. U istraživanju je sudjelovalo 20 slijepih i 20 videćih govornika engleskoga kao drugoga jezika kojima je materinski jezik hrvatski. Ispitanici su rješavali upitnik u kojemu su trebali odrediti na koji način sastavnice zajedno pridonose značenju fraznoga glagola (primjerice, jedan ispitanik kaže da glagol go down \u27biti poslan u zatvor\u27 ima smisla jer se down \u27dolje\u27 odnosi na dno društva). Rezultati pokazuju da je down\u27dolje\u27 informativniji svim ispitanicima. Nadalje, slijepi ispitanici značenje objašnjavaju više se oslanjajući na sastavnice up i down, osobito na up \u27gore\u27, a manje na glagol kao sastavnicu konstrukcije. Dva su temeljna zaključka rada: prvo, smatramo da je down\u27dolje\u27 općenito informativniji jer je bliži tzv. »ljudskoj mjeri« (Turner 2014), što ograničava koliko ga je moguće metaforizirati, dok je up\u27gore\u27 shematičniji pa ima i veći metaforički potencijal, te drugo, da slijepi ispitanici u procesu konstruiranja značenja daju prioritet prostornim sastavnicama (u ovome slučaju up i down) jer su skloniji analiziranju jezika. Navedena sklonost analizi proizlazi velikim dijelom iz činjenice da im jezik služi kao dodatan način stvaranja iskustvenih veza i značajan izvor informacija o svijetu. Ipak, razlika između videćih i slijepih ispitanika nije značajna za down, što tumačimo kao rezultat veće uloge iskustva vlastite smještenosti u prostoru

Istraživanje konstruiranja značenja u jeziku slijepih: kognitivnolingvistička perspektiva

This paper describes and discusses issues pertaining to investigating meaning construal in the language of the blind. It introduces key problems in this largely unexplored area and proposes possible avenues of research by outlining four studies conducted over a period of eight years. The central arguments are built around the fundamental cognitive linguistic premise that language is an experiential phenomenon intimately related to general cognitive processes. The author focuses on the role of salience (or attention) and demonstrates how it is coded in the language of the blind. The main part of the paper starts with the outline of two exploratory studies the aim of which was to identify possible differences in salience and situatedness. The author discusses the contribution of the two studies and proceeds by describing a more focused study whose hypotheses were motivated by some of the questions raised in the previous two studies. The primary research question was related to the idea of the primacy of space in the blinds’ mental imagery and meaning construal. Finally, the author proposes a model integrating key language internal and language external factors affecting the process of meaning construal in this extraordinary population, and finishes by describing the fourth study whose primary aim was to double– test the research instrument used to investigate spatial (topological) elements in the language of the blind.Rad se bavi istraživanjem konstruiranja značenja u jeziku slijepih. Raspravlja se o ključnim pitanjima u ovom prilično neistraženom području i predlažu istraživačke smjernice na temelju opisa četiriju studija koje je autorica sa suradnicima provela u razdoblju od 2006. do 2013. godine. Središnja se rasprava temelji na osnovnoj kognitivnolingvističkoj pretpostavci da je jezik iskustvena pojavnost koja je nerazdvojiva od općih kognitivnih procesa. Autorica se bavi ulogom istaknutosti odnosno pažnje i nastoji pokazati kako je navedeni proces kodiran u jeziku. Glavni dio rada započinje opisom studija kojima je cilj bio utvrditi moguće razlike u kodiranju pažnje u jeziku slijepih. Raspravlja se o rezultatima i doprinosu navedenih studija za formuliranje novih, preciznijih hipoteza za studiju čiji opis također slijedi u radu. Temeljno istraživačko pitanje nove studije vezano je uz istaknutost prostornih elemenata u jeziku slijepih. Nakon rasprave o dobivenim rezultatima koji potvrđuju važnost navedenih elemenata, autorica predlaže model koji integrira unutarjezične i izvanjezične čimbenike za koje vjeruje da utječu na konstruiranje značenja kod slijepe populacije. Rad završava opisom četvrte studije kojoj je cilj bio revalidirati instrument upotrijebljen u prijašnjim studijama te potvrditi prethodne rezultate vezane uz prostorne (topološke) jezične elemente. Cilj je postignut i opisan u radu

Conceptualization and aspects of construal: fundamental cognitive linguistic notions

Razvojem kognitivne lingvistike koja se pojavila kao reakcija na formalne pristupe u lingvistici, u strukturiranju iskustva naglašava se značenje kognitivnih operacija u kojima je jezik sredstvo konceptualizacije. Smatra se da je značenje dinamično i subjektivno, a jezik nedjeljiv od ostalih kognitivnih sustava. Subjektivnost jezičnog značenja odnosi se na dinamično konstruiranje značenja koje je uvjetovano ljudskom sposobnošću da se objektivno ista situacija vidi, tj. shvati na različite načine. Cilj je ovoga članka prikazati osnovne vidove konstruiranja značenja opisane u radovima kognitivnih lingvista te upozoriti na relevantnost kognitivnolingvističkog promišljanja jezičnog značenja za analizu i opis hrvatskog jezika.Cognitive linguistics, which developed as a reaction to formal approaches to language, emphasizes the importance of cognitive operations in structuring experience, as reflected in language as a conceptualizing tool. Thus, language is seen as inseparable from other cognitive systems, and meaning is viewed as dynamic and subjective. The subjectivity of linguistic meaning refers to dynamic meaning construal which implies human ability to see and describe the same objective scene in different ways. The aim of this paper is to present fundamental aspects of construal and demonstrate its relevance for the analysis and description of Croatian. In addition to explaining well-established theoretical foundations and illustrating them, the paper offers Croatian translations of key cognitive linguistic notions

Istraživanje konstruiranja značenja u jeziku slijepih: kognitivnolingvistička perspektiva

This paper describes and discusses issues pertaining to investigating meaning construal in the language of the blind. It introduces key problems in this largely unexplored area and proposes possible avenues of research by outlining four studies conducted over a period of eight years. The central arguments are built around the fundamental cognitive linguistic premise that language is an experiential phenomenon intimately related to general cognitive processes. The author focuses on the role of salience (or attention) and demonstrates how it is coded in the language of the blind. The main part of the paper starts with the outline of two exploratory studies the aim of which was to identify possible differences in salience and situatedness. The author discusses the contribution of the two studies and proceeds by describing a more focused study whose hypotheses were motivated by some of the questions raised in the previous two studies. The primary research question was related to the idea of the primacy of space in the blinds’ mental imagery and meaning construal. Finally, the author proposes a model integrating key language internal and language external factors affecting the process of meaning construal in this extraordinary population, and finishes by describing the fourth study whose primary aim was to double– test the research instrument used to investigate spatial (topological) elements in the language of the blind.Rad se bavi istraživanjem konstruiranja značenja u jeziku slijepih. Raspravlja se o ključnim pitanjima u ovom prilično neistraženom području i predlažu istraživačke smjernice na temelju opisa četiriju studija koje je autorica sa suradnicima provela u razdoblju od 2006. do 2013. godine. Središnja se rasprava temelji na osnovnoj kognitivnolingvističkoj pretpostavci da je jezik iskustvena pojavnost koja je nerazdvojiva od općih kognitivnih procesa. Autorica se bavi ulogom istaknutosti odnosno pažnje i nastoji pokazati kako je navedeni proces kodiran u jeziku. Glavni dio rada započinje opisom studija kojima je cilj bio utvrditi moguće razlike u kodiranju pažnje u jeziku slijepih. Raspravlja se o rezultatima i doprinosu navedenih studija za formuliranje novih, preciznijih hipoteza za studiju čiji opis također slijedi u radu. Temeljno istraživačko pitanje nove studije vezano je uz istaknutost prostornih elemenata u jeziku slijepih. Nakon rasprave o dobivenim rezultatima koji potvrđuju važnost navedenih elemenata, autorica predlaže model koji integrira unutarjezične i izvanjezične čimbenike za koje vjeruje da utječu na konstruiranje značenja kod slijepe populacije. Rad završava opisom četvrte studije kojoj je cilj bio revalidirati instrument upotrijebljen u prijašnjim studijama te potvrditi prethodne rezultate vezane uz prostorne (topološke) jezične elemente. Cilj je postignut i opisan u radu

READING COMPREHENSION: STATISTICAL ANALYSIS OF TEST RESULTS FOR PRIMARY AND SECONDARY SCHOOLS

Cilj je istraživanja bio ustanoviti razlike u uspješnosti vještine čitanja s obzirom na broj školskih sati nastave, ocjenu iz engleskoga, učenje engleskoga izvan škole, učenje drugih stranih jezika i korištenje Interneta. Razumijevanje teksta čitanjem mjereno je u osmom razredu osnovne škole na uzorku od 1254 učenika i u četvrtom razredu srednje škole na uzorku od 656 srednjoškolaca. Istraživanje je pokazalo da veći broj sati učenja engleskoga u školi ima pozitivan utjecaj na rezultate u vještini čitanja kod srednjoškolaca, ali ne i kod osnovnoškolaca. Ocjena iz engleskoga umjereno je povezana s rezultatom na testu čitanja. Učenje engleskoga izvan škole ima pozitivan utjecaj na rezultate u testu čitanja u osnovnim školama, dok taj utjecaj nije zamjetan u srednjim školama. Učenje drugih stranih jezika, a posebice njemačkoga, ima pozitivan utjecaj na vještinu čitanja kod svih ispitanika. Najzad, korištenje Interneta ima pozitivnu povezanost s vještinom čitanja kod učenika osnovne škole.The aim of the study was to determine any possible differences in reading skill achievement with regard to the number of English lessons per week, fi nal school grade in English, learning English outside school, learning other foreign languages and using the Internet. Reading comprehension was tested in the eighth grade of primary school (on a sample of 1254 learners) and in the fourth grade of secondary school (on a sample of 656 learners). Results have shown that the number of English lessons per week has a positive infl uence on the reading skill achievement scores for secondary school learners, while no such trend is observable for primary school learners. There was a mild to moderate correlation between the overall English grade and the achievement on the reading comprehension test. Learning English outside school had a positive infl uence on the reading comprehension achievement score in primary school, which was not the case for secondary school learners. Finally, using the Internet was positively correlated with the reading skill in primary school learners

READING COMPREHENSION: STATISTICAL ANALYSIS OF TEST RESULTS FOR PRIMARY AND SECONDARY SCHOOLS

Cilj je istraživanja bio ustanoviti razlike u uspješnosti vještine čitanja s obzirom na broj školskih sati nastave, ocjenu iz engleskoga, učenje engleskoga izvan škole, učenje drugih stranih jezika i korištenje Interneta. Razumijevanje teksta čitanjem mjereno je u osmom razredu osnovne škole na uzorku od 1254 učenika i u četvrtom razredu srednje škole na uzorku od 656 srednjoškolaca. Istraživanje je pokazalo da veći broj sati učenja engleskoga u školi ima pozitivan utjecaj na rezultate u vještini čitanja kod srednjoškolaca, ali ne i kod osnovnoškolaca. Ocjena iz engleskoga umjereno je povezana s rezultatom na testu čitanja. Učenje engleskoga izvan škole ima pozitivan utjecaj na rezultate u testu čitanja u osnovnim školama, dok taj utjecaj nije zamjetan u srednjim školama. Učenje drugih stranih jezika, a posebice njemačkoga, ima pozitivan utjecaj na vještinu čitanja kod svih ispitanika. Najzad, korištenje Interneta ima pozitivnu povezanost s vještinom čitanja kod učenika osnovne škole.The aim of the study was to determine any possible differences in reading skill achievement with regard to the number of English lessons per week, fi nal school grade in English, learning English outside school, learning other foreign languages and using the Internet. Reading comprehension was tested in the eighth grade of primary school (on a sample of 1254 learners) and in the fourth grade of secondary school (on a sample of 656 learners). Results have shown that the number of English lessons per week has a positive infl uence on the reading skill achievement scores for secondary school learners, while no such trend is observable for primary school learners. There was a mild to moderate correlation between the overall English grade and the achievement on the reading comprehension test. Learning English outside school had a positive infl uence on the reading comprehension achievement score in primary school, which was not the case for secondary school learners. Finally, using the Internet was positively correlated with the reading skill in primary school learners

Vodič za nastavnike mentore: Stručna studentska praksa u školama

Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika.Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika

Vodič za nastavnike mentore: Stručna studentska praksa u školama

Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika.Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika